Sunčanje s oprezom

Sunčanje s oprezom

Nakon dugih mjeseci tmurnih i hladnih zimskih dana, svi jedva čekamo  blagodati lijepa i sunčana vremena. Sunce je oduvijek pojam svjetlosti, topline i života. Ono ima važnu ulogu u očuvanju zdravlja, vitalnosti i dobrog raspoloženja. No posljednjeg desetljeća zdravstveni stručnjaci upozoravaju i na opasnosti od pretjerane izloženosti izlaganju sunčevog zračenja. 
Iako samo mali dio (10% ) spektra osunčevog zračenja otpada na ultraljubičasto zračenje ( UV ), ono nam može uzrokovati velike probleme ako mu se izlažemo prekomjerno i bez zaštite. Razlikujemo tri vrste UV zračenja, ovisno o valnim dužinama te po intenzitetu energije zračenja Sunca koja dolazi do površine Zemlje. Ovisno o tome imaju i različite utjecaje na ljudski organizam. Ultraljubičasto zračenje C (UVC) nema značajniju ulogu jer ga skoro u potpunosti apsorbira ozonski sloj Zemlje.. Za štetno djelovanje sunčevog zračenja na ljudsku kožu odgovorna su ultraljubičasta zračenja tipa A i B.

  •  UVB zračenje kratke valne dužine (290 – 320 nm ) je zračenje visoke energije , uzrokuje jaku fototoksičnost, ali ne prodire u dublje slojeve kože. Odgovorno je za pigmentaciju kože, pri jačem izlaganju može uzrokovati crvenilo na koži i opekotine, a dugotrajnim izlaganjem izaziva prerano starenje   kože , a može uzrokovati i rak kože.
  •  UVA zračenje ( valne dužine 320 – 400 nm ) prodire u dublje slojeve kože i iako je niske energije, može uzrokovati oštećenja koja se kumuliraju, pa je moguć razvoj karcinoma kože u kasnijoj fazi života.


Intenzitet UV zračenja, a time i njegove negativne posljedice ovise o nizu faktora , kao što su godišnje doba, doba dana , oblačnost i čistoća zraka , te geografski položaj i nadmorska visina. UVB je znatno slabije zimi, ujutro i kasnije popodne i po oblačnom vremenu, a najjače je ljeti, u podne. UVA zrake prodiru ( za razliku od UBV ) kroz staklo i kroz oblake, a blizina snijega ili vode povečava opasnost zbog reflektirajućeg zračenja . Sve je to dobro znati kako bi se poduzele odgovarajuće preventivne mjere za zaštitu od sunca.

Koristi i opasnosti od sunca
Posljednjih godina , zbog porasta broja oboljelih od raka kože u cijelom svijetu , među zdravstvenim stručnjacima prevladava mišljenje da je sunčanje štetno, a ozonske rupe još pojačavaju intenzitet sunčevog zračenja. Na sve načine opozorava se javnost na opasnosti od sunčanja. Postavlja se pitanje dali se opasnosti od sunčanja preuveličavaju, a koristi umanjuju ? Sunce ima važnu ulogu u normalnom odvijanju funkcija u organizmu i doprinosi dobrom raspoloženju , no, smatra se da je jedini pozitivni učinak sunčevih zraka na organizam - poticanje sinteze D-vitamina u koži. Vitamin D neophodan je za normalan rast i mineralizaciju kosti, no za njegovo stvaranje dovoljno je izlaganje UV zračenju samo 5-15 minuta , dva puta na tjedan. Osim toga, danas se taj vitamin uglavnom nadoknađuje hranom i suplementima.
Rizici od UV zračenja najčešći su na koži, očima (katarakta), a novija istraživanja ukazuju i da slabi imuloški sustav.

Koža kao naš najveći i najizloženiji organ najosjetljivija je na sunce. Koža ljudi bijele rase ima malo pigmentnih zrnaca, a starenjem njihov broj progresivno opada, također koža se stanjuje , pa je prirodna zaštita nedostatna. Pretjeranim izlaganjem kože suncu potiće se stvaranje slobodnih radikala . Oni vidljivo oštećuju tkivo kože , pa se već kratkotrajnim izlaganjem mogu očitovati pojave opekotina ili alergije.

Oko 20% ljudi pati od alergije na sunce. Pojavljuje se naglo, već prvog dana jačeg izlaganja suncu , kao sitni čvorići ili mjehurici, uz svrbež . Za ovaj oblik preosjetljivosti odgovorne su UVA zrake, pa se za preventivu preporučaju zaštitne kreme koje sadrže UVA filtre.

Za ublažavanje alergije koriste se lokalni kortikosteroidi i sistemski antihistaminici , ali oni nisu djelotvorni u preventivi. Važno je napomenuti da i neki lijekovi mogu imati fototoksično ili fotoalergijsko djelovanje. Bilo da djeluju sustavno ili se primjenjuju lokalno, mogu uzrokovati fotosenzibilnu reakciju , tj. neugodne nuspojave na koži , koje nastaju kada smo duže vrijeme izloženi sunčevim zrakama. Fototoksična reakcija ili pak fotoalergija mogu nastati i kao reakcija kože na neke sastojke u sredstvima za zaštitu od sunca ili u kozmetičkim proizvodima (dezodoransima, parfemima). U kremama za zaštitu od sunca za to su odgovorni organski filtri , dok anorganski , kao što su cinkov oksid ili titan dioksid ne izazivaju fotoalergijsku reakciju. Mogu se pojaviti simptomi u obliku osipa na koži, poput urtikarije, ili kao osip u obliku mjehurićastih izbočina, ljuštenja kože i jakog svrbeža. Lijekovi koji mogu izazvati fotosenzibilne reakcije su uglavnom lijekovi koji i inače mogu izazvati nuspojave na koži, a koje se pod djelovanjem sunčanih zraka mogu i pogoršati; primjerice neki nesteroidni antireumatici , sulfonamidi i tetraciklinski antibiotici, , kinolonski antibiotici (ciprofloksacin ), oralni kontraceptivi, neki oralni antidijabetici (derivarati sulfonilureje), tiazidski diuretici (klorotiazid), triciklički antidepresivi , antiaritmik amiodaron , pa čak i neki biljni lijekovi (gospina trava ). Potencijalna fotosenzibilna reakcija na navedene lijekove neće se pojaviti kod svih korisnika, također takva reakcija ne mora se ponoviti. Zaštitna sredstva za sunčanje ne pomažu kod fotoosjetljivosti uzrokovanih lijekovima, treba samo izbjegavati sunčanje. Ukoliko se reakcija pojavi, treba se savjetovati sa liječnikom ili ljekarnikom i ev.prekinuti ili promjenitii terapiju.


Pretjerano izlaganje suncu ( ili na umjetan način u solarijima) obično ima za cilj preplanuli ten. No, dugogodišnje i neumjereno izlaganje suncu , dokazano ima štetne posljedice .

Rane  posljedice su sunčane opekotine (solarni dermatitis), nakon neposrednog intenzivnog izlaganja suncu u vrijeme najjačeg zračenja ( između 10 i 15 sati u ljetnom periodu) . Razvoj opekotina prvenstveno ovisi o tipu kože, trajanju izlaganja suncu i ev. refleksiji zračenja preko vode, snijega ili pjeska. Osim lokalne reacije na koži, u težim slučajevima mogu se pojaviti i opći simptomi kao što su povišena tjelesna temperatura, glavogolja, mučnina i povraćanje. Liječenje se provodi hladnim oblozima, neutralnim kremama, ev. kortikosteroidnim pripravcima u obliku losiona ili kreme , te oralno antipiretikom.

Zbog različitih oštećenja na razini DNK , od neumjerenog sunčanja mogu nastati dugotrajne posljedice, od kojih je prijevremeno strarenje , tzv. fotostarenje , najblaže. UVA i UVB zrake prodiru u kožu i oštećuju strukturu kolagena i elastičnih vlakana , uzrokujući gubitak gipkosti i elastičnosti kože te sposobnost vezanja vlage , a posljedice su suha koža, bore i neumjerena pigmentacija. Najteža posljedica dugotrajnog kumulativnog izlaganja UV zračenja su zloćudne promjene - karcinomi kože. Dokazana je povezanost učinka UV zračenja sa nastankom najopasnije vrste kožnog raka – malignim melanomom, osobito u osoba svjetlije puti. Unatoč javnim kampanjama usmjerenim ka edukaciji stanovništva o opasnostima pretjeranog sunčanja , broj oboljelih od raka kože je u porastu. Zbog toga treba često naglašavati i upozoravati , naročito na činjenicu da je utjecaj   sunca na ljudski organizam kumulativan ,pa se posljedice prekomjernog sunčanja u djetinstvu i mladosti odražavaju tek u starijoj dobi.

Zaštita kože od UV zračenja
Svjesnost od opasnosti nikako ne znači da se moramo odreći užitaka ljeta , no oprez je svakako potreban , a najvažnije je pridržavati se preventivnih mjera. Izbjegavati izlaganje suncu u razdoblju od 10 do 16 sati, nositi zaštitnu odjeću, pokrivalo za glavu i zaštine naočale , posebno obratiti pažnju na zaštitu djece ( djecu mlađu od 6 mjeseci najbolje je ne izlagati suncu), ne zaboraviti da hlad i oblaci ne štite i da UVA zrake djeluju   tijekom cijele godine.
Za sprečavanje štetnog sunčevog zračenja korisno je i praćenje podatka o UV indeksu koji objavljuju mediji u sklopu meteorološkog izvještaja. UV indeks označava količinu UV zračenja u sredini ljeta, u podne. Stupanj opasnosti označava se jačinom od 0 (minimalna opasnost) do 10 ( vrlo visoka). .Poznavanje tog podatka omogućava planiranje aktivnosti na otvorenom bez izlaganja suncu za vrijeme visokog UV indeksa.

U programu zaštite svakako je važna uporaba sredstava sa zaštitnim faktorom .Večina sredstava učinkovito štiti protiv UVB zraka, a noviji preparati i od UVA. Treba odabrati najprikladniji preparat s obzirom na tip kože i koristititi ga svakodnevno i ispravno. Sredstva se moraju nanositi u dovoljno debelom sloju ( cca. 2 mg/cm2, ili 35 ml na cijelo tijelo ) kako bi se postigao odgovarajući zaštitni faktor na koži. U protivnom zaštitni faktor na koži biti će niži od navedenog na proizvodu. Sredstva se nanose na kožu 30 min. prije izlaganja suncu , premazivanje je potrebno ponavljati   svaka dva sata, odnosno nakon svakog kupanja , te nakon brisanja ručnikom i znojenja.

Zaštitu kože možemo započeti i 4 do 6 tjedana prije sunčanja. Preporuča se unos namirnica koje sadrže betakaroten ( dinja, marelica, lubenica, špinat, rajčica ), a dokazano je da unos nutrijenata može zaštititi kožu od oštećenja. Dodaci prehrani sa betakarotenom, te vitaminima A, C i E te selenom , mogu neutralizirati akutne i kronične manifestacije oštečenja kože od sunčanja. Vrlo djelotvoran antioksidans je i astaksantin , prirodni karotenoidni pigment iz algi, kojega je dobro uzimati 4 do 12 tjedana prije sunčanja , u dozi 4 do 10 mg , a dobra je i zaštita od aleregije.
Provođenjem zaštitnih mjera, uporabom sredstava za sunčanje sa zaštitnim faktorom te pripremom za sunčanje prikladnim dodatkom prehrani, možemo uživati u blagodatima ljeta bez velike opasnosti za zdravlje kože.
 
Izdvojeni pripravci

    Gradska ljekarna Zagreb

    Kralja Držislava 6 
    10 000 ZAGREB
    pitanja@gljz.hr
    +385(0)1 4557-102