Zaštita kože od UV zračenja

Zaštita kože od UV zračenja


 

 

Nastupa doba godine kada više vremena provodimo na otvorenom, izloženi djelovanju sunčevih zraka.

Znanstvena istraživanja sve više govore o rizicima izlaganja nezaštićene kože suncu, kojoj je zato potrebna odgovarajuća zaštita.

UVA i UVB zrake mogu izazvati neželjene promjene na našoj koži. Pretjerano izlaganje UVB zrakama izaziva fotokarcinogenezu (karcinogene promjena na koži, zbog izlaganja suncu), a pretjerano izlaganje UVA zrakama ima za posljedicu fotostarenje kože (aktiničke keratoze i fotoelastoze), pojavu fotoalergijskih i fototoksičnih reakcija. UV zrake klasificirane su kao karcinogeni faktori. Zato je potrebno izbjeći njihove negativne efekte, kao i izlaganje suncu od 10 do 16 sati.

 

   

Zaštitu od UV zraka treba prilagoditi tipu kože. Zaštitni faktor, SPF (sun protection factor) definira se kao indikator učinkovitosti sredstva za sunčanje.

SPF predstavlja vrijeme do pojave eritema uz proizvod za zaštitu od sunca/ vrijeme pojave eritema bez zaštitnog proizvoda.

Tablica 1. Stupnjevi osjetljivosti kože na sunčeve zrake
FOTOTIP KOSA PUT SKLONOST OPEKLINAMA OD SUNCA TAMNJENJE
I CRVENA MLIJEČNO BIJELA STALNA+++ NE
II PLAVA SVIJETLA STALNA++ LAGANO
III BOJA KESTENA SVIJETLA ČESTA SVIJETLO
IV SMEĐA ZAGASITA RIJETKA TAMNO
V
(mediteranski)
TAMNO SMEĐA ZAGASITA IZUZETNA VRLO TAMNO
VI CRNA CRNA NE CRNO

Kožu izloženu suncu, treba zaštiti dovoljnom količinom zaštitnog proizvoda, sa SPF-om koji odgovara tipu kože.Za odraslu osobu, dostatna je količina 6 jušnih žlica. Bolji su pripravci u obliku krema i losiona, jer ih je lakše razmazati, i jednakomjerno nanijeti na kožu.

Djeci, osobama fototipa I i II, starijim osobama, bolesnicima sa transplantacijom organa, bolesnicima koji koriste lijekove koji su mogući alergeni, te osobama prisiljenim da dugotrajno borave na suncu, treba savjetovati uporabu pripravaka s visokim SPF-om.

 

Lijekovi koji mogu izazvati alergijske reakcije:

  • lijekovi protiv akni (posebice retinoidi)
  • antihistaminici
  • NSAIL (piroksikam)
  • antibiotici (tetraciklini)
  • lijekovi protiv gljivica
  • oralni antidijabetici
  • diuretici
  • anksiolitici
  • triciklički antidepresivi

Pripravci za zaštitu od sunca mogu sadržavati fizikalne ili kemijske filtere odn. njihovu kombinaciju. Fizikalni filteri (cinkov oksid, titanijev dioksid) odbijaju i/ili raspršuju UV zrake. Nedostatak im je da ostavljaju bijeli trag, te zato mogu biti neprihvatljivi za uporabu.

Kemijski filteri štite kožu tako da apsorbiraju UV zrake. Djecu, do navršene 2 godine, ne bi trebalo izravno izlagati djelovanju sunčeve svjetlosti,a novije dermatološke smjernice savjetuju izbjegavanje uporabu krema za zaštitu od sunca dok djete ne navrši 1 godinu starosti. Prema tim smjernicama, bolje je koristi deblji sloj kreme koje dijete inače koristi ili neke druge vrlo guste kreme- npr. linola fett.

Oralni pripravci (β-karoten, astaksantin) nemaju zaštitni učinak od UV zraka. Izuzetak je ekstrakt paprati, koji ima SPF 3-4.

Kao najzdraviji oblik zaštite, znanstvenici ističu odjeću s UV zaštitom. Materijal takve odjeće ima utkane UV niti s mineralnim filterima, koji se ne ispiru te djeluju zaštitno i onda kada je odjeća mokra i rastegnuta(SPF 50+) ili su niti premazane kemikalijom koja sadrži UV zaštitu (što je lošije, jer se zaštita može isprati).

U slučaju pojave eritema (crvenilo kože, nastalog zbog predugog izlaganja kože sunčevim zrakama), potrebno je tako nadraženu kožu umiriti. Savjetuje se uporaba krema s d-pantenolom (potiče epitelizaciju kože) ili gela s aloe vera.

Savjeti u slučaju pojave sunčevih opeklina:

  1. Staviti obloge od hladne vode na opečeno područje ili se otuširati hladnom vodom.
  2. Upotrijebiti kremu koja sadrži d-pantenol ili gel s aloe vera, odn. kremu koja će hidratizirati to područje (treba izbjegavati pripravke koji sadrže alkohol jer mogu još više isušiti kožu, i one koji sadrže lokalne anestetike- o njihovoj učinkovitosti nema dokaza, a mogu još više nadražiti kožu).
  3. Ukoliko su prisutni plikovi, ne smije ih se bušiti, jer ih se, na taj način, može inficirati, a osim toga cijeli proces zacijeljivanja onda traje duže.
  4. U slučaju pojave boli, uzeti acetilsalicilnu kiselinu (naravno, ne koristi kao pripravak protiv boli kod djece) ili ibuprofen.
  5. Nakon određenog perioda, kada se koža započne ljuštiti, potrebno ju je i dalje održavati hidratiziranom, kako bi se proces epitelizacije odvijao što brže.

U slučaju težih opeklina, kada je velika površina tijela zahvaćena plikovima, ako su prisutni povišena temperatura ili jaka bol, ili ako opekline ne započnu zacijeljivati kroz par dana, potrebno je savjetovati se s liječnikom.

 

Izdvojeni pripravci

    Gradska ljekarna Zagreb

    Kralja Držislava 6 
    10 000 ZAGREB
    pitanja@gljz.hr
    +385(0)1 4557-102