Alergije na ubod insekata

 

Alergijske reakcije najčešće su uzrokovane ubodima opnokrilaca, pčele, bumbara, ose, stršljena i mrava.

Učestalost alergijskih reakcija na ubode insekata razlikuju se u pojedinim zemljama, ponajprije zbog klimatskih osobitosti pojedinog geografskog područja. U zemljama umjerenog klimatskog pojasa alergijske reakcije na ubode insekata javljaju se u 0,4 - 1,2 %  općeg pučanstva. 

Iako postoji oko milijun vrsta insekata, samo manji broj njih uzrokuje alergijske reakcije prilikom uboda. Te su alergijske reakcije najčešće uzrokovane ubodima opnokrilaca, pčele, bumbara, ose, stršljena i mrava. Kod ubode tih insekata postoje određene razlike koje je dobro poznavati. Pčele i bumbari ubadaju kada su uznemireni. Nakon uboda pčele, na mjestu uboda ostaje žalac s mjehurićem otrova iz zatka kukca. Otrov se postupno oslobađa uzrokujući lokalizirane i/ ili opće simptome. Zbog toga se savjetuje žalac pčele što prije ukloniti. Otrov pčele i bumbara najotrovniji su u proljeće.  Sastavom su slični, sadrže različite štetne tvari koje u osjetljivih osoba mogu uzrokovati alergijske reakcije.

Alergijske reakcije na ubod pčele obično se javljaju nakon višekratnih prijašnjih uboda, pa su češće u profesionalno izloženih osoba (pčelari). Za razliku od pčela , ose i stršljeni ne ostavljaju žalac u koži, te mogu ubosti više puta.

Ose i stršljeni su često agresivni, napadaju i kada nisu uznemireni, posebice u kasno ljeto i jesen. Otrovi ose i stršljena sadrže kemijski aktivnije tvari, pa se alergijske reakcije teže, osobito pri ubodu stršljena kada je i količina otrova veća.

Alergijske reakcije na ubod ose mogu se javiti nakon prvog uboda iako su češće nakon 2-3 prijašna uboda dok  je alergijska reakcija na otrov mrava znatno rijeđa. Sastav otrova mrava mijenja se ovisno o godišnjem dobu, "najotrovniji"  je u rano ljeto.

 

Kako se manifestiraju alergijske reakcije na ubod insekata?

Gotovo u svake osobe na mjestu uboda insekta dolazi do različito velike lokalizirane reakcije  ( oteklina, bol, crvenilo ) koja je toksične, a ne alergijske prirode. Samo u osjetljivih (senzibiliziranih)  osoba javljaju se i alergijske reakcije. One mogu biti lokalizirane na mjestuuboda ili sustavne. Sustavne reakcije mogu se prema težini stupnjevati od 1 do 4.

Prvi stupanj - koprivnjača (urtikarija).

Drugi stupanj - koprivnjača (urtikarija), oteklina, mučnina, povraćanje i proljev.

Treći stupanj - otežano i čujno disanje, sviranje u prsima, otežano gutanje i smetenost.

Četvrti stupanj - uz sve navedeno javljaju se i kolaps, pad tlaka, gubitak svijesti, tamnoplava boja kože i sluznica, inkontinencija stolice ili mokraće.

 

Što učiniti u slučaju alergije na ubod insekta?

U slučaju lokalizirane reakcije dovoljno je staviti hladan oblog, te lokalno primijeniti Burov gel s arnikom i kamilicom koji će zbog svog adstrigentnog i protuupalnog djelovanja smanjiti oteklinu uboda. Burov gel s arnikom i kamilicom ublažava bol, ugodno hladi i uklanja osjećaj žarenja i svrbeža.

Ako se otok povećava, preporučuju se tablete antihistaminika. Liječenje ovisi o vrsti uboda insekta. Nakon uboda pčele preporučuje se što prije izvaditi žalac.

Sistemske reakcije liječe se kao i druga stanja anafilakse. Važno je pacijenta poučiti o mjerama samopomoći u slučaju pojave alergijske reakcije na ubod kukca, osobito u slučaju ranijih anafilaktičkih reakcija. Preporučuje se primjena adrenalina preko autoinjektora (injekcija priređena za brzu i jednostavnu primjenu koju bolesnik daje sam), tableta antihistaminika i u određenim okolnostima , kortikosteroida. Nakon samopomoći potrebno je što prije kontaktirati liječnika radi dodatnog liječenja i upućivanja u bolnicu. Alergijske reakcije na otrove kukaca često imaju i odgođenu, kasnu reakciju (nakon 8 - 12 sati). Zbog toga je potrebno zaprimiti u bolnicu sve bolesnike koji su doživjeli sustavne alergijske reakcije, angioedem (otok mekih tkiva,osobito očnih kapaka, usnica i sl.) i bronhospazam (otežano disanje).


Upute osobama alergičnim na ubode insekata:

-  žalac odmah uklonite sa mjesta uboda i stavite hladan oblog

- imajte lijekove u pripravnosti, u slučaju potrebe primjenite hitnu terapiju (autoinjektor, antihistaminik, kortikosteroid)

- izbjegavajte brze pokrete poput mahanja rukama zbog tjeranja insekata jer tada postaju agresivni

- izbjegavajte jake mirise poput parfema (neke kreme za sunčanje, losioni sa mirisom) jer oni privlače insekte

- izbjegavajte jesti slatko i soćno voće u otvorenom prostoru

- budite oprezni pri radu u vrtu, zaštitite otvorene dijelove tijela dok radite u cvjetnjaku ili voćnjaku

- nemojte hodati bosi po travi jer pčele često borave u djetelini

- izbjegavajte široku  i lepršavu odjeću žarkih boja jer se kukac može uvući pod odjeću

- slatke namirnice držite pokrivenima

- kante za smeće držite zatvorenima

- prozor u spavaćoj sobi držite zatvoren tijekom dana ili se zaštitite sa mrežom protiv insekata