Astma i Kopb

 

     Astma je kronična bolesti dišnih putova, koja se očituje napadajima kašlja, piskanjem, zaduhom i napetosti u prsima.

Rezultati istraživanja provedenog  u Hrvatskoj ukazuju kako je prevalencija astme kod djece i srednjoškolske mladeži srednje visoka, između 5-8%. U kontinentalnoj Hrvatskoj je prevalnecija niža nego u mediteranskom dijelu.

Uočeno je kako je uz porast prevalencije astme, došlo do porasta ostalih alergijskih bolesti, te da usporedno raste prevalencija egzema i alergijskog rinitisa.

Cilj farmakološke terapije je prevenirati i kontrolirati simptome astme, i umanjiti postojeću opstrukciju dišnih putova.

Lijekovi u obliku inhalatora pokazali su se najučinkovitijima u liječenju astme, jer oni uzeti na taj način započinju brzo djelovati, potrebne su niže doze lijeka, veća je njihova sigurnost i učinkovitost, ako se usporedi sa sustavnom terapijom.

No unatoč dostupnosti lijekova kojima se mogu kontrolirati simptomi astme i spriječiti nastanak nepovratnih strukturnih promjena dišnih puteva (koja može nastati kao posljedica neliječene ili loše liječene astme), određeni broj bolesnika još uvijek nema dobro kontrolirane simptome bolesti i ne postiže zadovoljavajući terapijski uspjeh.

Jedan od uzroka loše kontrole  astme je pušenje, zastupljeno u visokom postotku kod astmatičara.

Loša suradljivost bolesnika oboljelih od kroničnih bolesti (compliance) predstavlja problem u postizanju dobrog ishoda liječenja.

Uzroci nesuradljivosti bolesnika mogu biti različiti: bolesnici zaborave uzeti propisanu terapiju, ne razumiju upute kako koristiti lijek. Ponekad je strah od nuspojava taj zbog kojeg terapiju ne koriste kako im je propisano. Loša tehnika inhaliranja i neadekvatne upute navode ih na zaključak kako “lijek ne djeluje“. Pogreške u primjeni inhalatora česte su i pridonose slaboj kontroli astme. 

Loša kontrola simptoma bolesti, a time i napredovanje bolesti ima za posljedicu ima za posljedicu smanjenje kvalitete života bolesnika i povećanje troškova liječenja.

Ljekarnici su najdostupniji visokoobrazovani zdravstveni radnici, koji bolesnicima mogu pomoći razjasniti nedoumice oko propisane terapije.

Uloga ljekarnika u praćenju astme je višestruka. Ljekarnik može poučiti bolesnika ispravnoj uporabi inhalatora, kako bi on postigao zadovoljavajući terapijski odgovor, može savjetovati o promjeni načina života, razjasniti mogućnost pojave nuspojava, interakcija i kako spriječiti pojavu istih. Ljekarnici mogu savjetovati bolesnika kako pratiti simptome astme, kako prepoznati pogoršanje stanja bolesti.

 

     Kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) je bolest koju karakterizira  ireverzibilna bronhoopstrukcija. Bronhoopstrukcija je obično progresivna i povezana s upalnim odgovorom na štetne čestice i plinove iz okoliša.

To je bolest koja se može spriječiti i liječiti sa značajnim sustavnim učinkom na težinu bolesti kod svakog bolesnika.

Čimbenici rizika nastanka KOPB-a su pušenje (oko 40% pušača razvije KOPB, 80% oboljelih od KOPB-a puši), izloženost štetnim utjecajima na radnom mjestu (prašina, kemikalije) i infekcije dišnih putova.

Premda je KOPB kronična, progresivna bolest uloga ljekarnika je osigurati učinkovitu terapiju edukacijom tehnikama inhalacije, te time postići kontrolu simptoma KOPB-a.

U organizaciji HLJK-e i Hrvatskog društva za alergologiju i imunologiju pokrenuta je javnozdravstvena kampanja „Uz ljekarnika i alergologa lakše se diše“. Cilj ove kampanje je ukazati bolesnicima kako su ljekarnici osobe koje uvijek mogu konzultirati oko propisane terapije.

Uloga nas ljekarnika je ukazati na ozbiljan, i rastući javnozdravstveni problem, te svojom savjetodavnom ulogom raditi na korist bolesnika.

Mi smo ovdje i svojim znanjem možemo pomoći bolesnicima- pa ako bolujete od astme ili

KOPB-a, obratite se ljekarniku!

 

                                                                                             Ingrid Kumer, mag.pharm.

                                                                                              Gradska ljekarna Zagreb