Sunčanje s oprezom

 UVB zračenje kratke valne dužine (290 – 320 nm ) je zračenje visoke energije , uzrokuje jaku fototoksičnost, ali ne prodire u dublje slojeve kože. Odgovorno je za pigmentaciju kože, pri jačem izlaganju može uzrokovati crvenilo na koži i opekotine, a dugotrajnim izlaganjem izaziva prerano starenje kože , a može uzrokovati i rak kože. UVA zračenje ( valne dužine 320 – 400 nm ) prodire u dublje slojeve kože i iako je niske energije, može uzrokovati oštećenja koja se kumuliraju , pa je moguć razvoj karcinoma kože u kasnijoj fazi života.

 Rizici od UV zračenja najčešći su na koži, očima (katarakta), a novija istraživanja ukazuju i da slabi imuloški sustav. Koža kao naš najveći i najizloženiji organ najosjetljivija je na sunce. Koža ljudi bijele rase ima malo pigmentnih zrnaca, a starenjem njihov broj progresivno opada, također koža se stanjuje , pa je prirodna zaštita nedostatna. Pretjeranim izlaganjem kože suncu potiće se stvaranje slobodnih radikala . Oni vidljivo oštećuju tkivo kože , pa se već kratkotrajnim izlaganjem mogu očitovati pojave opekotina ili alergije. Oko 20% ljudi pati od alergije na sunce. Pojavljuje se naglo, već prvog dana jačeg izlaganja suncu , kao sitni čvorići ili mjehurici, uz svrbež . Za ovaj oblik preosjetljivosti odgovorne su UVA zrake, pa se za preventivu preporučaju zaštitne kreme koje sadrže UVA filtre. Za ublažavanje alergije koriste se lokalni kortikosteroidi i sistemski antihistaminici , ali oni nisu djelotvorni u preventivi. Važno je napomenuti da i neki lijekovi mogu imati fototoksično ili fotoalergijsko djelovanje. Bilo da djeluju sustavno ili se primjenjuju lokalno, mogu uzrokovati fotosenzibilnu reakciju , tj. neugodne nuspojave na koži , koje nastaju kada smo duže vrijeme izloženi sunčevim zrakama. Fototoksična reakcija ili pak fotoalergija mogu nastati i kao reakcija kože na neke sastojke u sredstvima za zaštitu od sunca ili u kozmetičkim proizvodima (dezodoransima, parfemima). U kremama za zaštitu od sunca za to su odgovorni organski filtri , dok anorganski , kao što su cinkov oksid ili titan dioksid ne izazivaju fotoalergijsku reakciju. Mogu se pojaviti simptomi u obliku osipa na koži, poput urtikarije, ili kao osip u obliku mjehurićastih izbočina, ljuštenja kože i jakog svrbeža. Lijekovi koji mogu izazvati fotosenzibilne reakcije su uglavnom lijekovi koji i inače mogu izazvati nuspojave na koži, a koje se pod djelovanjem sunčanih zraka mogu i pogoršati; primjerice neki nesteroidni antireumatici , sulfonamidi i tetraciklinski antibiotici, , kinolonski antibiotici (ciprofloksacin ), oralni kontraceptivi, neki oralni antidijabetici (derivarati sulfonilureje), tiazidski diuretici (klorotiazid), triciklički antidepresivi , antiaritmik amiodaron , pa čak i neki biljni lijekovi (gospina trava ). Potencijalna fotosenzibilna reakcija na navedene lijekove neće se pojaviti kod svih korisnika, također takva reakcija ne mora se ponoviti. Zaštitna sredstva za sunčanje ne pomažu kod fotoosjetljivosti uzrokovanih lijekovima, treba samo izbjegavati sunčanje. Ukoliko se reakcija pojavi, treba se savjetovati sa liječnikom ili ljekarnikom i ev.prekinuti ili promjenitii terapiju.

Pretjerano izlaganje suncu ( ili na umjetan način u solarijima) obično ima za cilj preplanuli ten. No, dugogodišnje i neumjereno izlaganje suncu , dokazano ima štetne posljedice . Rane  posljedice su sunčane opekotine (solarni dermatitis), nakon neposrednog intenzivnog izlaganja suncu u vrijeme najjačeg zračenja ( između 10 i 15 sati u ljetnom periodu) . Razvoj opekotina prvenstveno ovisi o tipu kože, trajanju izlaganja suncu i ev. refleksiji zračenja preko vode, snijega ili pjeska. Osim lokalne reacije na koži, u težim slučajevima mogu se pojaviti i opći simptomi kao što su povišena tjelesna temperatura, glavogolja, mučnina i povraćanje. Liječenje se provodi hladnim oblozima, neutralnim kremama, ev. kortikosteroidnim pripravcima u obliku losiona ili kreme , te oralno antipiretikom.

U programu zaštite svakako je važna uporaba sredstava sa zaštitnim faktorom .Večina sredstava učinkovito štiti protiv UVB zraka, a noviji preparati i od UVA. Treba odabrati najprikladniji preparat s obzirom na tip kože i koristititi ga svakodnevno i ispravno. Sredstva se moraju nanositi u dovoljno debelom sloju ( cca. 2 mg/cm2, ili 35 ml na cijelo tijelo ) kako bi se postigao odgovarajući zaštitni faktor na koži. U protivnom zaštitni faktor na koži biti će niži od navedenog na proizvodu. Sredstva se nanose na kožu 30 min. prije izlaganja suncu , premazivanje je potrebno ponavljati   svaka dva sata, odnosno nakon svakog kupanja , te nakon brisanja ručnikom i znojenja.