Na suncu pametno

beach-enjoyment-female-1130000

Karcinomi kože su u današnje vrijeme jedna od najzastupljenijih vrsta karcinoma u većini zemalja svijeta te njihov broj neprestano raste. Uzrok tome je ponajprije povećana izloženost suncu (UV zrakama), duži životni vijek (rak kože se češće javlja u starijoj životnoj dobi) kao i sve tanji ozonski omotač. Osobito su osjetljive osobe svijetlije puti (crvena/plava kosa, plave oči). Veći rizik za nastanak promjena na koži imaju i osobe na imunosupresivnoj terapiji ili terapiji zračenjem te osobe koje imaju u obitelji osobu oboljelu od raka kože (genetska predispozicija). Rizik obolijevanja je veći i u slučaju infekcije nekim tipovima HPV-a, kod oštećene kože, primjerice kronično upaljene kože, ožiljaka, opeklina na koži.

Pojam fotoprotekcija označava sve mjere zaštite kojima se pokušava smanjiti štetno djelovanje sunca na ljudsku kožu. Fotoprotektivnim ponašanjem smanjuje se rizik nastanka raka kože, prerano starenje (fotostarenje) i druga oštećenja kože. Ono obuhvaća primjenu zaštitne odjeće i naočala, primjenu proizvoda za zaštitu od sunca kao i izbjegavanje boravka na otvorenom u periodu kada je UV zračenje najjače (10-16h u toplijem dijelu godine).

Kozmetički proizvodi za zaštitu od sunca se definiraju kao pripravci koji se nanose na kožu ljudi prvenstveno da bi je zaštitili od štetnog djelovanja UV zračenja. Vrlo je važno znati odabrati odgovarajući proizvod ovisno o karakteristikama kože. SPF označava faktor zaštite od sunca (Sun Protection Factor). On predstavlja omjer vremena potrebnog za nastanak opeklina od sunca na zaštićenoj koži i vremena potrebnog za pojavu crvenila na nezaštićenoj koži te predstavlja sposobnost sredstva za zaštitu od sunca da odgodi nastanak eritema. Što je veći SPF, veća je zaštita od sunca. Primjerice, ukoliko osoba koristi sredstvo sa zaštitnim faktorom 25, vrijeme provedeno na suncu koje neće uzrokovati nastanak opeklina povećava se 25 puta u odnosu na okolnosti bez zaštite za tu istu osobu. Međutim, u praksi to nije uvijek tako jednostavno. Razlog tome je što količina UV zračenja koja prodire kroz kožu nije uvijek ista već ovisi i o dijelu dana, geografskom položaju, vremenskim uvjetima i drugim faktorima. Prilikom nanošenja sredstva za zaštitu od sunca bitno je da se ono nanese ravnomjerno i u dovoljnoj količini. Da bi se postigla zaštita navedena na deklaraciji proizvoda odrasla osoba bi trebala nanijeti oko 30 ml losiona na tijelo. Bitno je da se proizvod ponovno nanese svaka 2-3 sata bez obzira na vodootpornost (prilikom brisanja ručnikom proizvod se često ukloni).

Obzirom na mehanizam djelovanja, sredstva za zaštitu od sunca se dijele na kemijska i fizikalna zaštitna sredstva. Kemijska sredstva za zaštitu od sunca djeluju tako da apsorbiraju i djelomično filtriraju ultraljubičasto zračenje. Nedostatak upotrebe kemijskih sredstava za zaštitu od sunca jest vrlo česta pojava fotoalergijskih i fototoksičnih reakcija, kontaktnih dermatitisa te općenito alergija, stoga ih ne bi trebale primjenjivati osobe s osjetljivom kožom i djeca. Za takve pacijente pogodna su sredstva s fizičkim zaštitnim sredstvima. Ona djeluju tako da reflektiraju ili raspršuju UV zrake. Zadržavaju se na površini kože pa se koriste u proizvodima za zaštitu od sunca namijenjenima djeci. Fotostabilna su. Djelovanje im ovisi o promjeru i veličini čestica te debljini nanesenog sloja koji reflektira ili raspršuje zrake, zato je bitno da se na kožu nanose u dovoljnoj količini.

Pri odabiru zaštitnog faktora u obzir treba uzeti tip kože, UV indeks, vrijeme u danu i godišnje doba, obiteljsku i osobnu anamnezu. UV indeks je broj koji izražava jačinu UV zračenja u određeno vrijeme na određenom mjestu. Što je on veći, veća je opasnost od oštećenja kože. Ovisno o vrijednostima UV indeksa treba prilagoditi vrijeme provedeno na otvorenom te se primjereno zaštititi. Osobe sa obiteljskom ili osobnom anamnezom raka kože, djeca kao i osobe sa većim brojem madeža trebaju koristiti preparate s visokim zaštitnim faktorom. Djecu do prve godine života ne treba izlagati suncu. Solarije treba izbjegavati.

Zaštitna sredstva primjenjuju se na kožu u obliku losiona, mlijeka, stika, spreja, gela i kreme. Za suhu kožu prikladnije su kreme i mlijeka za tijelo, a za masnu ili mješovitu kožu gelovi i sprejevi koji manje maste kožu. Stikovi su dobri za ograničena područja kože, primjerice nos i usne. Idealan kozmetički proizvod za zaštitu od sunca trebao bi pružati učinkovitu zaštitu od UVA i UVB zraka, biti fotostabilan i siguran za zdravlje ljudi. Poželjno je da su takva sredstva vodootporna (znoj, voda) te da se lako nanose i razmazuju. Novije studije su pokazale da takvi, širokospektralni proizvodi pružaju zaštitu od nastanka zloćudnih tumora kože, posebno melanoma.

Osim primarne prevencije bitno je rano otkrivanje zloćudnih tumora kože čime se povećava stopa izliječenja i smanjuje smrtnost. Potrebno je redovito provoditi samopregled lica, tijela i vlasišta kako bi se na vrijeme uočile promjene na koži. Uz to, potrebno je povremeno kontrolirati kožu i kod dermatologa, a osobe s povećanim rizikom za nastanak tumora kože bi trebale obaviti dermatoskopski pregled svakih 6 mjeseci ili češće.

Literatura:
1. Jasna Lipozenčić, Aida Pašić i suradnici: Dermatološka onkologija, Medicinska
naknada Zagreb, 2009.
2. Bauman L. Kozmetička dermatologija. Interpreta. 2011.
3. Gilaberte Y, Gonzales S. Update on Photoprotection. Actas Dermosifiliogr.
2010.

Kašalj - simptom, a ne bolest
Njega kože sklone aknama